Zašto individualna aromakozmetika?

Koža je jedan od naših najvećih organa – čovjek prosječno ima oko 3 kg kože koja predstavlja polupropusnu membranu u naš organizam. Razne nečistoće i zagađivači iz okoliša ulaze u naš organizam upravo preko kože. Ono što nanosimo na kožu postaje jednako važno kao i ono što jedemo.

Što ulazi u sastav većine komercijalnih, pa i najskupljih, proizvoda za njegu? Uz hrpetinu kemijskih spojeva čije nazive ne razumijemo, na deklariranom sastavu (ako ga uopće ima!) naći ćemo vazelin i parafin, mineralna ulja. I za početak je dovoljno da se zaustavimo na tome. Parafin i vazelin su derivati nafte, ugljikovodici, i nisu srodni lipidima kože. Osim toga, njihove molekule su prevelike da bi prodrle kroz kožu, stoga se proizvodi na bazi njih ne upijaju u kožu, već ostaju na površini i ometaju prirodne funkcije kože – apsorpciju i eliminaciju. Nikakve ljekovite tvari se putem parafina i vazelina neće unijeti u kožu, već će ostati na njezinoj površini! Osjećaj njegovanosti je kratkotrajan – koža nije dubinski nahranjena i opskrbljena vlagom. Zapravo, većina tzv. hidratantnih krema koži krade vlagu! Pored toga danas se dobro zna da i prirodni lipidi značajno utječu na smanjivanje transepidermalnog gubitka vlage. Ispitana ulja su emu (nojevo ulje), maslinovo, suncokretovo, kokosovo ulje, kakao i shea maslac, jojoba, neosapunjivi ostatak avokadova ulja… 

Što je sa prirodnom kozmetikom? Epitet prirodno je postao toliko IN da sve više proizvođača kozmetike svoje preparate deklarira kao prirodne. Međutim, da bi proizvod mogao godinama nepromijenjen stajati na policama u trgovini, mora u sebi imati hrpu konzervansa, koji često izazivaju alergije. Često se umjesto hladno prešanih biljnih ulja koriste rafinirana, pročišćena, jednom riječju, obezvrijeđena – zbog produljenja roka trajanja. Masnu i vodenu fazu u kremama i losionima treba emulgirati – a rijetki su proizvođači koji koriste prirodne, jer se oni brže kvare i postavljaju velike zahtjeve pred formulatora jer prirodni emulgatori učestalo ne daju tako stabilne emulzije kao “profesionalni emulgatori”, a mnogo je teže postići zadovoljavajuću teksturu, konzistenciju i skin-feel. Pored toga za vodenu fazu koristi se demineralizirana voda.

Pa čak i da zadovoljavaju kriterije kvalitete, komercijalna "prirodna" kozmetika nije prilagođena individualnim potrebama korisnika. Imamo proizvode za različite tipove kože, ali stanje kože se s vremenom mijenja, a masna i masna koža mogu imati itekako različite potrebe! Masna koža s aknama, masna dehidrirana koža, masna osjetljiva koža... Kombinacija i mogućih receptura je na desetine. Komercijalna kozmetika, makar i prirodna, jednostavno ne može slijediti individualne potrebe potrošača.

Alternativa?

Prirodna kozmetika, da. Ali takva gdje znate što je sastojak određenog preparate, bilo da ga sami spravljate, bilo da ga radi netko drugi, prema potrebama vaše kože.

Zašto biljna (hladno prešana) i eterična ulja?

Zato što biljna i eterična ulja prolaze kroz slojeve kože, njeguju je i hrane. Njihove spojeve koža prepoznaje i ugrađuje ih u svoje stanice, gdje uspostavljaju ravnotežu staničnih funkcija i potiču međustaničnu izmjenu tvari. Osim toga, većina eteričnih ulja, u većoj ili manjoj mjeri, imaju antibakterijsko i antiseptično svojstvo, i što je najvažnije, ne gube svoju učinkovitost djelovaja na neku bakteriju nakon dugog korištenja.

Većina ljudi, pogotovo oni sa masnijom kožom, ne žele ni čuti za ideju da na kožu nanose ulje. Osamdesetih i devedesetih godina bilo je popularno za kozmetiku namjenjenu masnoj koži istaknuti velikim slovima OIL FREE, pa je time kao pogodna za kožu koja prekomjerno luči sebum. Ulja su nepravedno označavana kao nešto loše, što zatvara pore i spriječava kožu da diše. To jednostavno nije istina. Ironično je to da su upravo neki sintetski emolijensi najkomedogenije tvari koje danas poznajemo (izopropil miristat!) dok su ulja poput šafrana, suncokreta, jojobe, sjemena grožđa u potpunosti nekomedogena.

Stoga, nemamo razloga bježati od ulja! Hladno prešano, nerafinirano biljno ulje jedna je od najboljih stvari koje možemo priuštiti svojoj koži!

Da li ćete biljna i eterična ulja koristiti kao uljne mješavine (jednostavnije spravljanje i upotreba), s odvojenom vodenom fazom (tonik na bazi hidrolata i i drugih ljekovitih sastojaka), ili u obliku kreme ili gela (koji su u svojoj osnovi emulzija vodene i masne faze - dakle uljne mješavine i tonika) – odluka je na vama. Ukoliko želite naučiti kako spravljati kreme u kućnoj radinosti, svakako se prijavite na našu radionicu prirodne kozmetike!

 

Nikolina Karin i Ante Boko, fitoaromaterapeuti
© Sva prava pridržana – AROMATERRA CENTAR